Obveznički fondovi i različite obveznice
28.2.2013. Obveznički fondovi su napravljeni kako bi klijentovom portfelju ponudili preporučenu dozu investicija sa fiksnim prihodom, pa tako se klijent ne mora sam mučiti kupnjom obveznica. Nekoliko je vrsta obvezničkih fondova koji ulažu u razne vrste obveznica (najčešće su to državne, municipalne ili korporativne obveznice). No, kako trenutno na hrvatskom financijskom tržištu nisu prisutne sve te vrste, ovdje ćemo dati primjere obvezničkih fondova iz SAD.
Za početak, što su investicijski fondovi? Različite vrste investicijskih fondova imaju različite ciljeve i strategije ulaganja pa nisu primjereni za sve ulagače. Kakav ste vi tip ulagača? Napravite kratki test ulagača i provjerite jesu li obveznički fondovi pravi izbor za vas.
Oročeni obveznički fondovi. Struktura svih obveznica je ta da se klijentu isplaćuje glavnica nakon određenog vremenskog razdoblja. Mogu biti kratkoročne, srednjeročne ili dugoročne, ovisno o datumu dospijeća. Takvi su i obveznički fondovi. Na primjer, obveznički fond Dreyfus Premier Short Term Income je tipičan predstavnik svoje kategorije, jer kupuje i korporativne i državne obveznice sa dospijećem kraćim od tri godine. Srednjeročni fondovi kao što je Liberty Intermediate imaju dospijeće između tri i deset godina, a obveznički fond Vanguard Long-Term Corporate obično kupuje samo obveznice sa dospijećem većim od šest godina. Općenito, što je duži period, to je veći rizik, ali i nagrada. Zašto? Zbog toga što klijent obveznicu zadrži duže prije roka isteka, to je veća šansa da će na njenu vrijednost utjecati inflacija. Stoga, bilo koja kompanija ili vlada koja izdaje obveznice mora unaprijed obećati veću dobit.
Municipalni obveznički fondovi ulažu u obveznice koje izdaje lokalna uprava. Neki fondovi, na primjer, Eaton Vance National Municipal, ulažu u obveznice koje se nude širom zemlje. Drugi, kao što je Pimco New York Municipal Bond, ulažu samo u jednu državu. Porezne olakšice najveća su prednost tih fondova. Ako klijent posjeduje nacionalni fond, oslobođen je federalnih poreza na dohodak koji ima od obveznica. Ako klijent živi u državi u koju taj obveznički fond ulaže, on je oslobođen federalnih i državnih poreza. Međutim, uz niži porez dolazi i niža dobit. Samo investitori viših poreznih razreda bi trebali kupovati ove fondove.
Visokoprinosni obveznički fondovi. Ovi obveznički fondovi ulažu u različite klase korporativnih obveznica. Fond za visokoprinosne obveznice odnosno obveznice sa najvećim rizikom je najpoznatiji jer nudi najvišu stopu dobiti. Nažalost, budući da ovi fondovi ulažu u korporativne obveznice nižeg razreda, sa sobom povlače i najvišu stopu rizika. Kompanije se oznakom kreditne sposobnosti BBB ili manje najčešće neće ispuniti svoju obvezu isplate kupona. Iako je prihod visok, kao na primjer kod fonda Fidelity High Income, on nije zajamčen. Tu se prijavljuju samo oni investitori koji dobro podnose rizik.
Državno-obveznički fondovi nude potencijalne visoke kamate od vrijednosnica koje podržava ili izdaje vlada SAD-a, financijski najjači izdavač obveznica na svijetu, ili neka druga država. Ovi fondovi uglavnom isplaćuju veću kamatu nego novčani. Međutim, variraju u prihodima i cijeni s obzirom na tržišne uvjete. Ako, na primjer, kamatna stopa u gospodarstvu raste, prihod fondova će postepeno rasti, ali će se smanjivati vrijednost dioničkog kapitala fondova. Ako kamatna stopa pada, pada i prihod, ali raste cijena dionice. To se događa u svim obvezničkim fondovima, ne samo u državnim.
Obveznički fondovi za velike korporacije nastoje isplaćivati veći prihod ulaganjem u obveznice najvećih i financijski najsigurnijih korporacija. Po kvaliteti su odmah iza državno-obvezničkih fondova, a obično isplaćuju nešto veći prinos.
Obveznički fondovi za korporativne obveznice sa visokom stopom dobiti ulažu u srednje i manje korporativne obveznice sa visokom stopom dobiti. Budući da te kompanije nisu tako financijski jake kao ostale korporacije ili vlada SAD-a, fondovi sa visokom stopom dobiti su riskantniji od ostalih vrsta obvezničkih fondova. Međutim, ako ste spremni prihvatiti rizik, možete povećati svoju potencijalnu zaradu od većih kamatnih stopa na svoju investiciju.
Besporezni obveznički fondovi ulažu u obveznice koje je izdala država ili grad, a njihov prihod je oslobođen saveznih poreza. Neki od ovih fondova specijalizirali su se za obveznice jedne države i za stanovnike te države prihod fondova je također oslobođen državnih i lokalnih poreza. Besporezni novčano-tržišni fondovi kupuju kratkoročne municipalne obveznice i kod njih, kao i kod oporezivih novčano-tržišnih fondova, nema fluktuacija vrijednosti dionica. Prvorazredni besporezni obveznički fondovi ulažu samo u obveznice koje izdaju financijski jaki gradovi, dok besporezni obveznički fondovi sa visokom stopom dobiti ulažu u obveznice slabije kvalitete u cilju postizanja većih kamatnih stopa.
Što spaja obveznice i pojmove mirovina, penzija i pokojnina? Možda iznenađujuće, ali - iako naizgled nije očita na prvi pogled - veza je više nego čvrsta. Naime, zahvaljujući današnjem relativno razvijenom financijskom sektoru obveznice kroz različite financijske proizvode osiguravaju isplatu državnih mirovina: primjerice značajan dio dugoročnih ulaganja kroz štednju u mirovinskim fondovima i mješovitom životnom osiguranju uložen je temeljem zakonskih odredbi u državne obveznice RH.
Kako god bilo, svakako kroz planiranje privatne mirovine i obveznice mogu biti dio vašeg plana za mirovinu. Ulaganje u obveznice i obvezničke fondove pruža različite mogućnosti: čak i male uštede i mali iznosi uloženi u različite obveznice tijekom vremena mogu stvoriti značajan financijski kapital, i to uz vrlo mali rizik.
